Jordi Bernet / Hordi Bernet

(1944 - )



Biografija




Hordi Bernet (14.6.1944., Barselona), španski crtač stripova i ilustrator, jedan od najpoznatijih i najpopularnijih svetskih crtača koji se proslavio crtajući kultni serijal "Torpedo".
Dolazi iz porodice crtača i pisaca, pa slobodno možemo reći da mu je sudbina bila da postane crtač stripova. Strast za crtanjem nasledio je od svog oca, Horhea, koji je nekoliko godina proveo boreći se u Španskom građanskom ratu. Njegov najpoznatiji strip je humoristična Dona Urruca, a karijera mu je prekinuta naglom smrću u 38. godini. Mladi Hordi je želio nastaviti rad svog oca, pa je tako Dona Urruca ujedno prvi Bernetov strip. Nakon godine dana, zasitio se takvog stripa i željan crtati kao i svoji crtački uzori (Raymond, Foster, Caniff, Robbins, Toth) napušta projekat i kreće u nove izazove.

Radi na nizu manjih ("Poncho Yucatan", "Hazanas de Rosicler") i slabije plaćenih projekta, među kojima i neki za strane izdavače poput Fleetway publishing u Engleskoj. Uslovi su bili poprilično nepogodni za mladog Žordija, jer se nije smeo potpisivati na svoje table,niti su mu originali vraćeni jednom kad ih je poslao u Englesku itd. Godine 1965. posredstvom svog ujaka ulazi na belgijsko tržište i za magazin Spirou crta "Dan Lacombea" te kasnije i "Paul Forana". Za Spirou radi ukupno 6 godina te polako stiče sve veći ugled među izdavačima, publikom i kritikom. 1972. za nemačko tržište radi humoristično-erotski strip WAT 69, te iduće godine "Andrax" strip o sportisti teleportiranom 2000 godina u prošlost po scenariju Petera Wihmana; za italijansko tržite radi serijal kratkih western i avanturističkih priča .

Tek se 1981. njegovi radovi počinju objavljivati u rodnoj Španiji i biva angažovan od strane najvećih španskih izdavača poput Norma Editorial, Creepy itd. Za Normu crta "Sarvan", strip o istoimenoj ženskoj junakinji u SF okruženju, po scenariju Antonia Segure što predstavlja prvi njihov zajednički projekt. Već sledeći, Kraken (priča o čudovištu koje prebiva u kanalizaciji velikog grada i odredu poručnika Dante, koji ga pokuša uloviti), predstavlja jedan od najboljih Bernetovih stripova sa neverovatnom atmosferom. Ponuđeno mu je još nekoliko SF projekata na kojima, ipak, nije želeo da radi jer, kako je uvek govorio - takav ga strip ne zanima. Počinje i saradnja sa Enrike Sančez Abulijem, što predstavlja najveću prekretnicu u njegovoj karijeri. Njihov prvi zajednički projekt su Crnjaci, serija kratkih, morbidnih priča nabijenih nasiljem i erotikom, što će postati svojevrsni zašzitni znak dvojice autora i u budućnosti.

Ta ista 1982. godina verojatno je i najznačanija u Bernetovom opusu, jer dobija priliku raditi na Torpedu 1936, serijalu o plaćenom ubici i njegovom pratiocu, nes(p)retnom Rascalu. Prvobitno je kao crtač bio angažovan veliki Alex Toth kome se pak nije svidela preterana brutalnost i negativnost glavnog lika. Predložio je Abuliju promene u smislu da glavni junak bude ipak malo više pozitivniji, ali je Abuli u saradnji sa urednikom Toutainom to odbio, pa je nakon samo 2 nacrtane epizode Alex Toth odustao od projekta. Scenario je sasvim slučajno bio ponuđen Bernetu, koji ga je bez puno razmišljanja prihvatio, jer Alex Toth je oduvijek bio jedan od njegovih crtačkih-uzora i takvu priliku nije hteo propustiti. Unapredio je lik, napravivši ga još grubljim i opasnijim. Bernetov uzor za Torpeda je svakako glumac Boris Karlof, koji se proslavio ulogama u starim filmovima o Frankenštajnu. A Torpedova frizura je - ako je vjerovati glasinama - napravljena po uzoru na Bernetovog papagaja. Sve je ostalo istorija, rekli bi. Torpedo je doživeo gotovo planetarnu popularnost (postoji čak i crtać), objavljen je u više Evropskih zemalja i u Americi, a i kod nas važi za jedan od najpopularnijih stripova svih vremena, a Luka Toreli jedan od najomiljenijih junaka. Abuli je pekao zanat uređujući i prevodeći kriminalističke romane, pa su tako njegovi scenariji prepuni britkih dialoga, erotike, crnog humora i nasilja u kombinaciji sa Bernetovim jednostavnim, ali itekako izražajnim crtežom postali dobitna kombinacija koja je obojici donijela svetsku slavu. Za rad na Torpedu, Bernet je dobio mnoge domaće i inostrane nagrade, među kojima vredi istaći nagradu u Angulemu, te Yellow kid (jedna od najprestižnijih italijanskih nagrada). Obojica su uz Crnjake i Torpeda zajedno radili i na drugim serijalima, npr. Povratak Kući (verojatno njihov najlošiji strip), Snake (western parodija), Le natureza de la Bestia itd. ali nijedan nije dostigao slavu Torpeda.
Međutim, slava koju je stekao na Torpedu, omogućila je Bernetu rad na ostalim projektima, pa je tako sledeći vrhunac u njegovoj karijeri, svakako, saradnja sa velikim argentinskim scenaristom, Karlosom Trilom.
Uz stripove, sve se više posvetio crtanju ilustracija po narudžbinama za razne proizvode i projekte.Crtao je i specijal o Teksu Vileru i priča se da je bio plaćen 1000 nemačkih maraka po strani. Nacrtao je 220 strana.
2007. dobiva i prvi stalni angažman u Americi i to na western stripu Jonah Hex.
U novije vreme, nažalost, sve se manje bavi stripovima, ali bez obzira na to, svakako se radi jednom od najboljih crtača svih vremena i istinskom crtačkom velemajstoru koji je iza sebe ostavio bogat opus stripova.




Izvor - en.wikipedia/stripovi