+ Odgovori
Rezultati 1 do 1 od 1






  1. #1
    Biblioteka Lale avatar
    Datum registracije
    02.12.2012
    Postovi
    4.347
    Sviđanja / Nesviđanja
    Zahvali
    9.202
    Pohvaljen 22.150 puta u 4.593 postova
    Moć reputacije
    454

    Ivo Cipiko / Ivo Ćipiko

    ► Ivo Cipiko / Ivo Ćipiko◄
    (13. I. 1869 - 23. IX. 1923)





    › Dela ‹



    • "Iz ratnih dana", Krf ( 1917.)
    • "Iz solunskih borbi", Beograd, (1919.)
    • "Kraj mora" (pripovijetke), Dubrovnik, (1911.)
    • "Na granici" (drama), (1910.)
    • "Na pomolu", Solun, (1916.)
    • "Na povratku s rada" (pripovijetka)
    • ''Pauci" (roman), Beograd, (1909.)
    • ''Preljub" (pripovijetke), Beograd, (1914.)
    • "Primorske duše" (pripovijetke), Zagreb, (1899.)
    • "Sa jadranskih obala" (pripovijetke), Mostar, (1900.)
    • "Sa ostrva" (pripovijetke), Beograd, (1903.)
    • "Utisci iz rata 1912.", Sarajevo, (1914.)
    • ''Volja naroda" (drama), (1911.)
    • "Za kruhom" (roman), Novi Sad, (1904.)




    › Biografija ‹

    Ivan "Ivo" Ćipiko (Kaštel-Novi, 13. I. 1869. - Kaštel-Novi, 23. IX. 1923), prozni i dramski pisac, "jedan od istaknutih predstavnika srpske" moderne.
    Rođen u Kaštel-Novom, između Splita i Trogira, Ćipiko je još iz detinjstva ponio duboku privrženost slobodnom, nesputanom životu u prirodi i snažnu simpatiju prema težacima i težačkom životu. Obe sklonosti odigraće značajnu ulogu i u životu i u delu ovog pisca. Kad su ga kao dečaka dali u fratarsku gimnaziju u Sinju, on je, ne mogavši da izdrži krutost i stegu školskog režima, pobjegao iz sjemeništa i opredijelio se, ne slučajno, za šumarski poziv. Sjemenište ga je odvajalo od prirode, zatvaralo ga u mrtve dogme i beživotni moral, a šumarski poziv vratio ga je prirodi i omogućio mu da živi s narodom.
    Njegovo opredeljenje za srpsku književnost i kasniji prelazak u Srbiju, gdje kao ratni dopisnik učestvuje u balkanskim ratovima a za vrijeme Prvog svjetskog rata prati srpsku vojsku u izgnanstvo, bilo je prouzrokovano, osim nacionalnim oduševljenjem, i naklonošću jednog zapadnjaka, razočaranog u evropsku civilizaciju, prema zemlji koja je u njegovim očima nosila nešto od onog iskonskog, pravog, prirodnog života kome je težio. Ugled Srbije na čitavom jugoslovenskom prostoru i privlačnost srpske književnosti djelovali su u istom pravcu. Prve podsticaje našao je, začudo, u istoj onoj školi koja ga je u svemu drugom odbijala, u fratarskom sjemeništu u Sinju. Među njegovim profesorima, fratrima, nalazio se i jedan istinski ljubitelj književnosti i jugoslavenski nacionalista. On je budućem piscu donosio djela srpskih pripovedača i narodne pesme.
    Ćipikova socijalna tematika spojena je s njegovom osobenom filosofijom života. U osnovi njegovog pogleda na svijet je suprotnost između prirode i kulture. Rusoovski zaljubljen u prirodu, Ćipiko je bio neprijatelj svih ograničenja koja građanski moral nameće čoveku. Istinski život jeste život u krilu prirode, u skladu s njenim zakonima, izvan toga sve je laž. Takvim životom žive prosti ljudi, seljaci i ribari. Za njih nema zamršenih problema u životu: rađa se, živi i umire po prirodnom zakonu, onako kako se to zbiva sa svim što postoji u prirodi, s biljkama i životinjama, bez duševnih potresa i društvenih sukoba, sve se rješava prirodnim putem, nagonskim zadovoljavanjem ličnih potreba.

    › Izvor ‹
    Wikipedia


  2. Sledeća 4 člana su izrazila svoju zahvalnost na ovom postu i time podržali autora Lale:



Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Oznake za ovu temu

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  
Vreme je GMT +1. Trenutno je 01:49.
Pokreće vBulletin®
Autorsko pravo © 2017 vBulletin Solutions, Inc. Sva prava zadržana.
Srpski vBulletin prevod: Nicky
Image resizer by SevenSkins

Forum Modifications By Marco Mamdouh

Search Engine Friendly URLs by vBSEO 3.6.1